Teodor Roman Bolduan

Izvor: Расткопедија
Idi na: navigaciju, pretragu

Grb Kašuba, Izvor slike: Vikipedija KAŠUPSKI BIOGRAFSKI LEKSIKON

Leksykon biograficzny środowiska kaszubskiego • Kashubian biographical lexicon

Pisac članka: Dušan-Vladislav Pažđerski


Teodor Roman Bolduan (Teodor Roman Bolduan, 1902-1939), kašupsko-poljski politički i administrativni delatnik, gradonačelnik kašupskog grada Vejherova (severna Kašupska Zemlja), simbol poljsko-kašupskog patriotizma na Pomorju između dva rata. Teodor Bolduan, Izvor slike: teodor-bolduan.manifo.com

Biografija

Rođen u kašupskom gradiću Košćežina (središnja Kašupska Zemlja), 1915. završava nemačku osnovnu školu, jedno vreme radi u tvrgovini, a zatim i srednju 1919. U vreme oslobađanja Pomorja od pruske vlasti, 1920. godine, javlja se kao dobrovoljac u poljsku vojsku, u gradu Torunju. Ubrzo je napušta i iste godine stupa u administrativnu službu u Košćežinskom srezu. Kasnije ostvaruje uspešnu aministrativnu karijeru i paralelno završava neophodne administrativne kurseve. Godine 1931. postaje lični sekretar tadašnjeg pomorjanskog vojvode (državni administrator Pomorjanskog Okruga) za kašupska pitanja, a 1932. zamenik načelnika sreza za Pomorjanski srez (sa sedištem u Vejherovu). Godine 1934. biva potvrđen njegov izbor za gradonačelnika Vejherova i na tom mestu ostaje sve do okupacije Poljske, 1939. godine i tragične smrti. Simbolični grob T. Bolduana, Izvor slike: nowoczesna11.blogspot.com

Svoje najveće administrativne uspehe postiže na mestu gradonačalnika Vejherova: modernizuje grad i oslobađa ga od brojnih dugova, gradi sportske terene i stanove za siromašnije građane; iskorenjuje nezaposlenost. Grad Vejherovo je u to vreme jedan od najmodernijih manjih gradova u Poljskoj. Zbog svoje političke i administrativne delatnosti (između ostalog preventivnog delovanja protiv fašističkih predstavnika nemačke manjine) u veoma delikatno vreme i u najznačajnijem gradu tada veoma neuralgičnog tzv. koridora (uzan pojas poljske teritorije, nastanjene u većini Kašubima, koji je odvajao dve teritorije tadašnjeg Trećeg Rajha), Nemci su se surovo sa njim obračunali 1939. godine. Posle brojnih nedelja prebijanja i utamničenja, tajno je ubijen, najverovatnije, 11. 10. 1939. u šumi, 3 km od Vejherova, pošto je sam sebi prvo iskopao grob. Radna spomen-soba T. Bolduana u vejherovskoj gradskoj kući, Izvor slike: 2.bp.blogspot.com

Bolduan je bio svestan svog kašupskog porekla i pratio je sva dešavanja u kašupskoj sredini, iako u njima nije nikada aktivno učestvovao. U međuratnoj poljskoj administraciji, takav angažman mu je povremeno donosio probleme, a sam nije mogao da shvati zašto predstavnici poljske lokalne vlasti ne posvećuju više pažnje kašupskim problemima i stanovništvu. Kao savetnik vojvode, Bolduan je pokušavao da najvažnijem predstavniku poljske državne administracije u regionu predstavi specifičnost lokalne nacionalne problematike, ali često bez uspeha. Bolduan je svesno birao da radi u kašupskom gradu, želeći da od Vejherova stvori neformalnu kašupsku prestonicu, najznačajniji kašupski grad u Poljskoj, najreprezentativniji grad Kašupske Zemlje i centar originalne kašupske kulture, atraktivne za turiste. Na njegovu inicijativu je 1932. godine u Vejherovu osnovano Kašupsko pozorište Hjeronjima Derdovskog (→), koje je izvelo tri kašupske predstave: Hanka se ženi (Hanka sę żeni) B. Sihte (→), Kašupska svadba (Wesele kaszubskie) P. Šefke (→) i Jakub Vejher (→ Jakub Wejher) F. Šredera (→). Bolduan je, kao gradonačelnik finansijski podržavao idavanje kašupskih časopisa, npr. „Klëke”, o Kašubima je držao predavanja na Poljskom radiju, a grad Vejherovo i parlamentarni Savet Pomorjanskog vojvodstva su, na njegovu inicijativu, dotirali i druge kašupske publikacije. Npr. te dotacije su, između ostalog, omogućile da se idaju dva značajna dela A. Majkovskog (→), glavnog kašupskog ideologa međuratnog perioda: Istorija Kašuba i najznačajniji kašupski roman Doživljaji Remusa. Na različite manifestacije širom Poljske (npr. sastanak sa poljskim predsednikom) išao je obučen u kašupsku narodnu nošnju.

Za svoju delatnost je dobio Srebrni Krst Vojne pomorjanske organizacije, Zlatni Krst nezavisnosti, Medalju za slobodu, Medalju dvadesetogodišnjice od ponovnog oslobođenja Poljske i Zlatni krst za zasluge. Posle drugog svetskog rata, u Vejherovu je osnovna škola broj 11 nazvana njegovim imenom, a u Vejherovu i Košćežini postoje ulice sa njegovim imenom.

Literatura

  • T. Bolduan, Burmistrz, Gdańsk, 1955.
  • E. Kamiński, Teodor Bolduan. Z wejherowskiego słownika biograficznego, „Informator Moje Wejherowo”, 3/1989.
  • J. Borzyszkowski, Bolduan Teodor Roman, [y:] Słownik biograficzny Pomorza Nadwiślańskiego, red. S. Gierszewski, Gdańsk 1992, t. 1, str. 134-135.

Preporučeni linkovi