Mihael Brigeman

Izvor: Расткопедија
Idi na: navigaciju, pretragu

Grb Kašuba, Izvor slike: Vikipedija KAŠUPSKI BIOGRAFSKI LEKSIKON

Leksykon biograficzny środowiska kaszubskiego • Kashubian biographical lexicon

Pisac članka: Dušan-Vladislav Pažđerski


Mihael Brigeman (Michael Brüggemann/Brückmann, Michał Mostnik, Michael Pontanus, 1583-1654), nemački pastor u slovinjskom selu Smolđino, prevodilac katihizisa sa nemačkog na poljski (sa kašupskim elementima). Mihael Brigeman, Izvor slike: bibliotekacyfrowa.eu

Biografija i značaj za Kašube

Rodio se u selu Lulemino, u slupskom kraju, na Središnjem Pomorju. Studirao je u Magdeburgu, Vitembergu, Helmštetu, Jeni i Lajpcigu i studije završio 1610. godine. Ana Kroj, sestra kneza Boguslava XV, koja je, posle smrti kneginje Erdmute, nasledila slupsku zemlju, ceo svoj život posvećuje dobrotvornom radu i potpomaganju umetnosti i kulture, a omiljeno mesto kneginje Ane je bilo baš kašupsko selo Smolđino, u kome je izgradila crkvu (posvećenu 1632) i zamak, i osnovala protestantsku parafiju. Za prvog pastora postavlja Brigemana (1610), koga ujedno podstiče da prevede najvažnije tekstove namenjene evangeličkoj službi i katihizisu. Rezultat njegovog rada je bilo delo (izdato 1643): Mali katihizis Martina Lutera nemačko-vandalski ili slovinjski [slovenski]..., čiji naslov podvlači evangelizacijski karakter publikacije. Najverovatnije je ona bila namenjena protestantskom sveštenstvu, kao i predstavnicima plemstva slupskog crkvenog sinoda, nekoj vrsti kašupske i pomorjanske prainteligencije. D. Kalinovski (→) to delo ubraja u protokašupsku književnost, jer poljski tekst sadrži pojedine elemente kašupskog jezika, koji su trebali da ga približe kašupskim vernicima, a delo sadrži i deo preštampanih Duhovnih pesama… Brigemanovog prethodnika Š. Krofeja (→). Katihizis je doživeo svoje drugo i nešto skraćeno izdanje 1758. godine (u izdanju tadašnjeg pastora Engelanda) i naučno (prema F. → Lorencu), do koga je došlo zahvaljujući gdanjskom pastoru K. C. Mrongovijusu (→) 1828. godine (prvo izdanje pronalazi 1898. godine F. → Tecner, a fototipski ga izdaje R. → Oleš, 1958. godine). Izdavanje te publikacije je doprinelo da se veliki broj godina očuva jezička svest kašupskih Slovinjaca-protestanata i koliko-toliko oni odupru germanizaciji. Još 1832. godine su kašupski stanovnici Smolđina, oterali tadašnjeg pastora Kipkea, koji je ukinuo tradicionalne kašupske propovedi i bio vatreni germanizator.

Neki autori dovode u pitanje autorstvo prevoda Brigemana i smatraju da je možda samo priređivač ili izdavač (npr. Z. → Šultka), sve zbog stilske neujednačenosti različitih delova knjige i činjenice da su u okviru nje objavljeni raniji radovi Š. Krofeja, kao i zbog sumnje da sam Brigeman nije dobro poznavao niti poljski, niti kašupski jezik, ali se tradicionalno ona, ipak, njemu pripisuje.

Dela

  • In nomine Jesu. Parvus Catechismus D. Martini Lutheri Germanica-Vandalicus. Der kleine Catechismus S. Martini Lutheri, Deutsch vnnd Wendisch gegen einander gesetzt, Mit anhange der Sieben Bußpsalmen König Davids. Mały Catechism D. Marciná Lutherá Niemiecko Wándalʃki abo Słowieʃki to jeʃtá z Niemieckiego jezyká w Słowieʃki wystáwion y ná jáwnosc wydan z przydatkiem Siedm Pʃalmow Pokutnych krolá Dawida y inszych potrzebnych rzeczi: oʃobliwie Hiʃtoriy Pasʃiy nászego Páná Jesusa według Ewángeliʃtá Mattheuszá y niektorych pieʃn duchownych, Danzig, 1643, 1758, Köln-Graz, 1958.
  • Parvus Catechismus..., oprac.? K. Mrongowiusz?, „Jahresbericht der Gesellschaft für Pommersche und Alterthumskunde” (Stettin), 3/1828, str. ?.

Literatura

  • F. Lorentz, Beitraege zur Biographie des Michael Pontanus, „Mitteilungen des Vereins für Kaschubische Volkskunde”, 1/1910, str. 161-167.
  • Odkrycie zabytków rodzimego piśmiennictwa, [y:] A. Bukowski, Regionalizm kaszubski. Ruch naukowy, literacki i kulturalny. Zarys monografii historycznej, Poznań, 1950, str. 14-15.
  • E. Kamińska, J. Pałkowska, Z historii badań nad gwarami kaszubskimi, „Rocznik Gdański”, 15-16/1956-1957, str. 358, 374-375, 381-382.
  • Michał Pontanus, [y:] L. Bądkowski, Zarys literatury Kaszubskiej, Gdańsk, 1959, 2006, str. 9-10.
  • Mostnik, [y:] R. Ostrowska, I. Trojanowska, Bedeker kaszubski, Gdańsk, 1978 (3. izd.), str. 285-286.
  • H. Popowska-Taborska, Kaszubszczyzna, Warszawa, 1980, str. 49-50.
  • Michał Pontanus, [y:] F. Neureiter, Historia literatury kaszubskiej. Próba zarysu, tł. M. Boduszyńska-Borowikowa, Gdańsk, 1982, str. 26-28.
  • F. Hinze, Zur 400. Wiederkehr des Geburtsjahres von Michael Pontanus (1543-1654). Ein Beitrag zum Lutherjahr, „Zeitschrift für Slawistik”, 28/1983, str. 752-772.
  • Z. Szultka, Piśmiennictwo polskie i kaszubskie Pomorza Zachodniego od XVI do XIX wieku, Poznań, 1994, str. 23-35.
  • H. Popowska-Taborska, Zabytki piśmiennictwa kaszubskiego, [y:] Kaszubszczyzna. Kaszëbizna, red. E. Breza, Opole, 2001, str. 73-74.
  • J. Treder, Brüggemann Michael, [y:] Język kaszubski. Poradnik encyklopedyczny, red. J. Treder, Gdańsk, 2006, str. 33.
  • Michał Pontanus, F. Lorentz, [y:] Zarys etnografii kaszubskiej, Gdynia, 2014 (prešt. izd.), str. 19-20.
  • J. Tréder, Spòdlowô wiédzô ò kaszëbiznie, Gduńsk, 2014, str. 100-103, 106-109. .
  • D. Kalinowski, A. Kuik-Kalinowska, Literatura kaszubska. Kaszëbskô lëteratura, Gduńsk-Gdańsk, 2017, str. 38-43, 48.

Preporučeni linkovi