Društvo ljubitelja fantastike „Lazar Komarčić“

Izvor: Расткопедија
Idi na: navigaciju, pretragu

Znak Društva ljubitelja fantastike „Lazar Komarčić“. Autor: Slobodan Ivkov, 1981.

Napisala
Sandra Spasić*

Društvo ljubitelja fantastike „Lazar Komarčić“ najstarije je udruženje na našim prostorima koje okuplja pisce i ljubitelje fantastike, osnovano 1980. godine u Beogradu. Nosi ime srpskog prozaiste i novinara, Lazara Komarčića Komarice (1839-1909) u čijem su se književnom stvaralaštvu izdvojili romani Jedna ugašena zvezda (prvi naučnofantastični roman na srpskom jeziku i jedan od prvih u svetskoj literaturi), Jedan razoren um, Mučenici za slobodu (krunisani nagradama Srpske kraljevske akademije za najbolje delo) i pripovetka „Zapis jednog pokojnika“. Ove godine navršilo se 180 godina od rođenja Lazara Komarčića i 110 godina od njegove smrti, te je ovaj jubilej ujedno i prilika da se podsetimo njegovog imena i dela, kao i delatnosti Društva koje nosi njegovo ime. Naime, davne 1902. godine, štamparija D. Dimitrijevića objavila je roman Jedna ugašena zvezda, koji predstavlja začetak srpske naučne fantastike.

Lazar Komarčić (1839-1909). Snimljeno 1893.

Iako celokupno književno delo Lazara Komarčića nije fantastičko, Društvo ljubitelja fantastike odalo mu je počast time što je 80 godina od objavljivanja ovog romana, kada je i ujedno formalno registrovano kao udruženje (1982), za prepoznatljivi znak delatnosti u oblasti fantastike odabralo njegovo ime. Razmatrana je takođe mogućnost da ovo Društvo nosi ime Dragutina J. Ilića (1858-1926), brata proslavljenog pesnika Vojislava Ilića (1862-1894), koji je 13 godina ranije objavio jednu od prvih naučnofantastičnih pozorišnih drama Posle milijon godina (objavljene 1889. godine u časopisu „Kolo“). Međutim, vodeći literarni kritičari, na čelu sa Jovanom Subotićem (1818-1886) nisu prepoznali vrednost ovoga dela, a kako nije prevedeno na vodeće svetske jezike, ostalo je nepoznato široj javnosti.

Među osnivačima Društva nalaze se stvaraoci koji su bili okupljeni oko časopisa Galaksija, koji je popularizovao nauku, ali i podržavao naučnu fantastiku. U okviru ovog Društva su dva doktora književnih nauka na temu naučne fantastike - prvi predsednik Društva, prof. dr Zoran Živković i Aleksandar B. Nedeljković, koji na brojnim predavanjima ukazuju na značaj kvaliteta književnih priča, traženje motiva u našim predanjima, razmatraju različite aspekte NF žanra...

Ovo je ujedno i prilika da skrenemo pažnju na doktorske disertacije čija je tematika posvećena naučnoj fantastici. U fondu Univerzitetske biblioteke „Svetozar Marković“ nalaze se tri, od ukupno osam doktorskih disertacija na ovu temu, a koje su izložene na izložbi priređenoj povodom ciklusa razgovora posvećenih književnoj fantastici „Slovenska i srpska književna fantastika“.

Značaj Društva ogleda se, između ostalog, i u tome što su pod njegovim okriljem stvarali već priznati pisci i umetnici, od kojih su mlađi mogli učiti. Neki od najistaknutijih saradnika i prijatelja, te članova Društva su: Radmilo Anđelković, Vladimir Vesović, Aleksandar Gatalica, Boban Knežević, Predrag Knežević, Goran Skrobonja, Miodrag Milovanović, Vladimir-Vlada Vesović i Željko Pahek, čija je ilustracija na prvom broju Emitora, kao i Slobodan V. Ivkov koji je kreirao geometrijski simbol Društva, takozvanu astroidu.

Njima se pridružuje i nekoliko stotina članova iz Srbije i regiona, od kojih su naročito značajan trag ostavili: Ilija Bakić, Lidija Beatović, Dušan Belča, Dragan Bosnić, Stevan Bošnjak, Aleksa Gajić, Ljubomir Damnjanović, Milan Drašković (poznat i pod pseudonimom Majk Draskov), Dobrosav Bob Živković, dr Zoran Jakšić, Biljana Milošević (poznata i po pseudonimu Kosmogina), dr Milorad Janković Beli, Zoran Janjetov, dr Ksenija Jovanović, Dušica Lukić, Vladimir M. Lazović (poznat i pod pseudonimom Valdemar Lejzi), Ivan Nešić, Zoran Nešković (poznat po nadimku „Škrba“ po čijoj će najboljoj priči, u 21. veku, biti snimljen celovečernji igrani film Ederlezi Rising), Oto Oltvanji, Ljiljana Praizović-Todorović, prof. Tomislav Radanov (čiji su đaci godinama objavljivali fanzin Meteor na srpskom i mađarskom jeziku), Zoran Stefanović, Slobodan Ćurčić i mnogi drugi. Poslednjih nekoliko godina naročito je značajna delatnost Branka Botića, Pavla Zelića, Tamare Lujak, Žarka Milićevića, Jovana Ristića, Miloša Petrika, Spomenke Stefanović Pululu, Dragane Stojiljković, dr Tijane Tropin, Miloša Cvetkovića, uz likovno stvaranje Saše Arsenića, Borivoja Grbića, Siniše Banovića, Ivana Šainovića, kao i mnogih drugih. Sa Društvom su takođe sarađivala i ugledna imena naše kulture koja nisu formalni članovi ili deo fandoma: Dejan Ajdačić, Bojan Jović, Jasmina Mihajlović, Milorad Pavić, Slaven Radovanović...

Društvo „Lazar Komarčić“ je osnovalo periodičnu publikaciju Emitor, koja se razvijala zajedno sa širokom delatnošću ovog Društva . Prvi broj Emitora, koji je u okviru svoje koncepcije sadržao i deo statuta Društva, objavljen je u decembru 1981. godine. Pred kraj prošloga veka, Društvo je delimično izmenilo statut i iz naziva izbacilo reč „naučne“, kako se ranije nazivalo (Društvo ljubitelja naučne -fantastike), te danas nosi naziv Društvo ljubitelja fantastike .

Urednik prvih brojeva Emitora bio je Boban Knežević, koji je postao jedan od najpoznatijih samostalnih izdavača naučnofantastičnih dela. Najpre je ovo glasilo donosilo prikaze knjiga, kao i priče članova, te eseje o pojedinim piscima, filmovima i stripovima. Potom, kako su stasavali pisci i prevodioci, u Emitoru su se mogli pronaći prevodi i kritički tekstovi dela stranih pisaca. Redovni brojevi izlazili su mesečno, a neretko su se pojavljivali i vanredni brojevi. Do danas je izašlo više od 480 brojeva Emitora. Časopis je 2004. godine, na godišnjoj konvenciji Evropskog društva za naučnu fantastiku proglašen najboljim evropskim fanzinom i od tada uređuje posebne tematske stripske brojeve, kao i horor brojeve.

Pored Emitora, izdavačka delatnost Društva ogleda se u naslovima: Ugriz strasti, priče erotske fantastike (2007), antologiji koja sadrži priče napisane iz pera pisaca koji su pripadali različitim naraštajima, propraćene prigodnim ilustracijama, faksimil-reprintu Jedna ugašena zvezda (2006), Anomalija – izabrane priče fantastike.

Takođe, Društvo je dodeljivalo istoimene nagrade, jednu autorima najboljih ostvarenja iz ove oblasti, a drugu za doprinos srpskoj naučnoj fantastici. Pored pomenute nagrade „Lazar Komarčić“, Društvo je dodeljivalo i nagradu „Ljubomir Damnjanović“ u spomen na dugogodišnjeg urednika glasila Emitor, prevodioca i pisca Ljubomira Damnjanovića (1959-1999), za najbolja dela objavljena u Emitoru.

Ponedeljkom oko 19 časova u Domu omladine Beograda Društvo organizuje tribine i radionice na kojima se razmatraju ideje na temu fantastičke umetnosti. U tesnoj vezi sa Društvom, tribinama i radionicama je i Beokon, konvencija ljubitelja fantastike i globalne pop kulture, oko koje se, jednom godišnje, okupljaju pristalice epske i naučne fantastike, horora i pop kulture. Beokon takođe pruža priliku za izražavanje kreativnosti u vidu predstavljanja omiljenog NF lika kroz kostim (za kosplej) ili rad u formi stripa, slike i različitih rukotvorina sa motivima super heroja i strip junaka, što uz turnire u video igrama i takmičarski deo čini celokupni program atraktivnim za učesnike i posetioce.

Festival srpskog filma fantastike je još jedna u nizu manifestacija na polju fantastičkog. Započinje na Beokonu, a zatim se nastavlja predstavljanjem domaćih kinematografskih ostvarenja širom Srbije. Pored ovog festivala, u Subotici se proteklih šest godina održava međunarodni festival kratkog autorskog horor filma Hrizantema.


Izvor

Popović, Dragana i Sandra Spasić. Različiti putevi srpske književne fantastike, CD ROM/PDF, Univerzitetska biblioteka „Svetozar Marković“, Beograd, 2019, str. 22-25. (Prateće izdanje programa „Slovenska i srpska književna fantastika“)