Gothelf Matijas Bronjiš

Izvor: Расткопедија
Idi na: navigaciju, pretragu

Grb Kašuba, Izvor slike: Vikipedija KAŠUPSKI BIOGRAFSKI LEKSIKON

Leksykon biograficzny środowiska kaszubskiego • Kashubian biographical lexicon

Pisac članka: Dušan-Vladislav Pažđerski


Gothelf Matijas Bronjiš (gornjolužički Matej Bogumił Broniš, nemački Gotthelf Matthias Bronisch, 1868-1937), lužički pastor (luteran) i proučavalac kaš. jezika, lingvista.


Biografija i značaj za Kašube

Rodio se u Lutolu (pored Kotbusa, lužički Hošebus). Od malena je bio vaspitavan u lužičkosrpskom narodnom duhu (njegov otac, takođe pastor, ceo svoj život je propovedi držao na lužičkom jeziku). Maturu polaže u Kotbusu (1886), a teologiju i filologiju studira u Getingenu, gde zapostavlja studije teologije i potpuno se posvećuje komparativnoj lingvistici. Studije nastavlja u Berlinu i Lajpcigu, a doktorira 1892. godine. Pod uticajem Rečnika pomorjanskog ili kašupskog jezika (1893) S. Ramulta (→), a verovatno i svog univerzitetskog profesora A. Leskina, Bronjiš ima nameru da prouči severnokaš. dijalekte, zbog njihovog slobodnog, pokretnog akcenta. Uspeva da dobije stipendiju, zahvaljujući kojoj odlazi na poluostrvo Hel (sever Kašupske Zemlje), u ribarska sela Jastarnju i Bor, gde vrši terenska istraživanja od avgusta do oktobra 1893. godine, čije rezultate kontroliše u maju 1894. Osim Jastarnje i Bora, on proučava i jezik Kašuba iz Kužnjice, Halupa, Velikog Sela, Gnježdževa, gradića Pucka, Polčina, Daržlubja, Svaževa, Pjervošina, Oksivja i Kažimježa pored Gdinje (severni i središnji delovi Kašupske Zemlje), kao i dijalekte vejherovskog sreza u mestima Želistševo, Oslanjino, Lužino, Grabuvka i Šemudu (severna Kašupska Zemlja). Rezultate svojih proučavanja objavljuje u dve monografije: Jezik Bilaka. Jedan L-dijalekat i Tekstovi bilačkog govora. Primeri jednog L-dijalekta, koje su kasnije bile često analizirane i citirane. Pod nejasnim okolnostima prestaje da se bavi naučnim radom i postaje pastor. - Istraživanja B. cene i pominju: V. Jagić u Istoriji slovenske filologije (1910), slavisti M. Fasmer i F. Lorenc (→), istoričar-kašubolog A. Bukovski (→), polj. lingvista K. Njič (→), polj. slavista i polonista Z. Štiber (→), nemački kašubista F. Hince (→), ruski slavista D. V. Bubrih i brojni manje poznati naučnici i mnogi ga smatraju jednim od osnovnih kašubističko-akcentoloških radova. Jezik Bilaka, Izvor slike: fbc.pionier.net.pl

Izvesne kontroverze u vezi sa istraživanjima B. unosi spomenuti A. Bukovski, smatrajući istraživanja B. kao (germanizacijsko?) izaslanstvo pruskih vlasti, a ne kao samostalni naučni projekat prijateljski nastrojenog Slovena-Lužičanina.

Dela

  • G. M. Bronisch, Die Sprache der Bëlöcë. Nebst Anhang: Einige Ł-Dialecte, Lepizig, 1896.
  • G. [M.?] Bronisch, Kaschubische Dialectstudien, „Archiv für Slavische Philologie”, 18/1896, str. 321-408.
  • G. M. Bronisch, Texte in der Sprache der Bëlöcë. Nebst Anhang: Proben aus einigen Ł-Dialecten, Leipzig, 1898.

Literatura

  • A. Bukowski, Regionalizm kaszubski. Ruch naukowy, literacki i kulturalny. Zarys monografii historycznej, Poznań, 1950, str. 86.
  • E. Kamińska, J. Pałkowska, Z historii badań nad gwarami kaszubskimi, „Rocznik Gdański”, 15-16/1956-1957, str. 360, 368-369, 372, 374.
  • F. Hinze, Żëcé ë dzelo Gotthelfa Matthiasa Bronischa. Badéra kaszëbskji mowë, „Pomerania”, 5-6/1990, str. 43-44.
  • J. Treder, Bronisch Gotthelf Matthias, [y:] Język kaszubski. Poradnik encyklopedyczny, red. J. Treder, Gdańsk, 2006. str. 31-32.
  • J. Tréder, Spòdlowô wiédzô ò kaszëbiznie, Gduńsk, 2014, str. 34, 36, 43, 58, 63, 65.

Preporučeni linkovi