Zđislav Aleksander

Izvor: Расткопедија
Izmena od 22:24, 25. jul 2019.; DVPazdjerski (razgovor | doprinosi) (→‎Литература)

Idi na: navigaciju, pretragu

Grb Kašuba, Izvor slike: Vikipedija prof. Zđislav Aleksander, Izvor slike: Ateneum - Wyższa Szkoła w Gdańsku

KAŠUPSKI BIOGRAFSKI LEKSIKON

Leksykon biograficzny środowiska kaszubskiego • Kashubian biographical lexicon

Pisac članka: Dušan-Vladislav Pažđerski


Zđislav Aleksander (Zdzisław Aleksander, 1949), polj. sociolingvista, pedagog, profesor Gdanjskog univerziteta i prodekan Visoke škole „Ateneum” iz Gdanjska.

Značaj za Kašube

Jedan od pionira u proučavanju bilingvizma kašupske dece koja odrastaju u uslovima diglosije, ujedno vršio analizu jezičkog statusa kašupskog jezika.

Opis najznačajnijih dela: Jezička situacija kod Kašuba i problem vaspitanja dece, u kome se pojavljuje rana sugestija, da se, primenjujući sociokulturološke kriterijume, može govoriti o kašupskom jeziku (a ne dijalektu); Problemi u vaspitanju kašupske dece, gde autor podvlači izuzetnost i unikalnost kašupske kulture baziranu na kašupskom jeziku i polemiše sa stavovima da je dvojezična sredina štetna za razvoj jedinke; Jezički i edukativni problemi kod Kašuba u sociolingvističkom kontekstu; Sociolingvistička analiza jezičkih i edukativnih problema u okviru regionalnih grupa, u kom predlaže naziv etnojezik za kašupski jezik; članak Nova bilingvistička proučavanja, predstavlja, u to vreme, nova istraživanja bilingvizma sličnih jezičkih zajednica (npr. u Friziji), gde se zaključuje da je potrebna podrška slabijem jeziku, njegovo korišćenje u školi i podizanje prestiža; Jezik etničke zajednice kao izvor kulturnog identiteta kod deteta, gde podvlači da nekorišćenje maternjeg (manjinskog) jezika u školi dovodi do „ćutanja”, a na kraju jezik šire zajednice može da predstavlja „oruđe prisile i neslobode”; O jezičkoj situaciji kašupske dece (sociolingvistički aspekti problema); O potrebi pozitivnog vrednovanja kulturnog identiteta , autor podvlači značaj stvaranja uslova da manjinski pripadnik koristi svoj manjinski maternji jezik u nemanjinskoj školi, kao i angažman nastavnika koji taj manjinski jezik poznaju; Vaspitna situacija kašupske dece u uslovima bilingvizma i diglosije (teorijska razmatranja sa empirijskim aneksom), autor podvlači jezički značaj babe i dede u okviru kašupske porodice, a regionalizaciju nastave u Poljskoj proglašava za oruđe vlasti, dok izbor „multikulturalnosti” vlast koristi kao oružje prikrivenog nasilja; Uloga babe i dede u međugeneracijskoj transmisiji jezika i kulturnog nasleđa kod Kašuba (sociolingvistički aspekt problema), podvlači poseban značaj babe i dede u prenošenju jezičkog i kulturnog znanja na mlađe generacije u kašupskoj sredini, dok roditelji njihovoj transmisiji pružaju otpor; Tehnike Frenea kao pomoć u jezičkom razvoju dece koja koriste etno-jezik ili ograničeni kod , predlaže, tragom Frenea, stvaranje u školskom procesu uslova koji ne sputavaju, već pobuđuju slobodan dijalog (na maternjem jeziku ili etnolektu), kao i samostalno izražavanje misli.

Dela

  • Sytuacja językowa na Kaszubach a problem kształcenia dzieci, [y:] Sytuacja społeczna i edukacyjna dziecka w zbiorowościach regionalnych, red. H. Galus, K. Kossak-Główczewski, Gdańsk 1992.
  • Problemy kształcenia dzieci kaszubskich, "Pomerania", 2/1992.
  • Językowe i edukacyjne problemy na Kaszubach w świetle socjolingwistyki, [y:] Problem statusu językowego kaszubszczyzny, red. E. Breza, Gdańsk, 1992.
  • Socjolingwistyczna analiza problemów językowych i edukacyjnych w zbiorowościach regionalnych, "Rocznik Gdański", 53/1993.
  • Nowe badania nad dwujęzycznością, 1995, "Pomerania", 11/1995.
  • Język wspólnoty etnicznej jako źródło dożsamości kulturowej dziecka, [y:] Edukacja a tożsamość etniczna, red. M. Urlińska, Toruń 1995.
  • O sytuacji językowej dzieci kaszubskich (aspekty socjolingwistyczne problemu, [y:] Pedagogika C. Freineta i edukacja regionalna, red. W. Frankiewicz, K. Kossak - Główczewski, Gdańsk, 1997.
  • Cenić kulturową tożsamość, "Nowa Polszczyzna", 1/1998.
  • Sytuacja edukacyjna w warunkach dwujęzyczności i dyglosy (rozważania teoretyczne z aneksem empirycznym), [y:] Edukacja regionalna mniejszości narodowych i etnicznych, red. K. Kossak-Główczewski, Gdańsk 1999.
  • Rola dziadków w między generacyjnej transmisji języka i dziedzictwa kulturowego na Kaszubach (socjolingwistyczne ujęcie problemu), [y:] Międzygeneracyjna transmisja dziedzictwa kulturowego. Społeczno-kulturowe wymiary przekazu, red. J. Nikitorowicz i dr., Wyd., Białystok 2003.
  • Techniki freinetowskie we wspomaganiu rozwoju językowego dziecka posługującego się etnojęzykiem lub kodem ograniczonym, [y:] Wczesna edukacja. Między schematem a poszukiwaniem nowych ujęć teoretyczno-badawczych, red. D. Klus-Stańska, E. Szatan, D. Bronk, Gdańsk 2006.

Literatura

  • J. Treder, Aleksander Zdzisław, str. 18. [y:] Język kaszubski. Poradnik encyklopedyczny, red. J. Treder, Gdańsk, 2006.

Preporučeni linkovi