Zđislav Aleksander
Leksykon biograficzny środowiska kaszubskiego • Kashubian biographical lexicon
Pisac članka: Dušan-Vladislav Pažđerski
Zđislav Aleksander (Zdzisław Aleksander, 1949), polj. sociolingvista, pedagog, profesor Gdanjskog univerziteta i prodekan Visoke škole „Ateneum” iz Gdanjska. Jedan od pionira u proučavanju bilingvizma kašupske dece koja odrastaju u uslovima diglosije, ujedno vršio analizu jezičkog statusa kašupskog jezika.
Biografija
Najznačajnija dela: Jezička situacija kod Kašuba i problem vaspitanja dece , u kome se pojavljuje rana sugestija, da se, primenjujući sociokulturološke kriterijume, može govoriti o kašupskom jeziku (a ne dijalektu); Problemi u vaspitanju kašupske dece, gde autor podvlači izuzetnost i unikalnost kašupske kulture baziranu na kašupskom jeziku i polemiše sa stavovima da je dvojezična sredina štetna za razvoj jedinke; Jezički i edukativni problemi kod Kašuba u sociolingvističkom kontekstu ; Sociolingvistička analiza jezičkih i edukativnih problema u okviru regionalnih grupa, u kom predlaže naziv etnojezik za kašupski jezik; Nova bilingvistička proučavanja, predstavlja, u to vreme, nova istraživanja bilingvizma sličnih jezičkih zajednica (npr. u Friziji), gde se zaključuje da je potrebna podrška slabijem jeziku, njegovo korišćenje u školi i podizanje prestiža; Jezik etničke zajednice kao izvor kulturnog identiteta kod deteta, gde podvlači da nekorišćenje maternjeg (manjinskog) jezika u školi dovodi do „ćutanja”, a na kraju jezik šire zajednice može da predstavlja „oruđe prisile i neslobode”; O jezičkoj situaciji kašupske dece (sociolingvistički aspekti problema); O potrebi pozitivnog vrednovanja kulturnog identiteta , autor podvlači značaj stvaranja uslova da manjinski pripadnik koristi svoj manjinski maternji jezik u nemanjinskoj školi, kao i angažman nastavnika koji taj manjinski jezik poznaju; Vaspitna situacija kašupske dece u uslovima bilingvizma i diglosije (teorijska razmatranja sa empirijskim aneksom), autor podvlači jezički značaj babe i dede u okviru kašupske porodice, a regionalizaciju nastave u Poljskoj proglašava za oruđe vlasti, dok izbor „multikulturalnosti” vlast koristi kao oružje prikrivenog nasilja; Uloga babe i dede u međugeneracijskoj transmisiji jezika i kulturnog nasleđa kod Kašuba (sociolingvistički aspekt problema), podvlači poseban značaj babe i dede u prenošenju jezičkog i kulturnog znanja na mlađe generacije u kašupskoj sredini, dok roditelji njihovoj transmisiji pružaju otpor; Tehnike Frenea kao pomoć u jezičkom razvoju dece koja koriste etno-jezik ili ograničeni kod , predlaže, tragom Frenea, stvaranje u školskom procesu uslova koji ne sputavaju, već pobuđuju slobodan dijalog (na maternjem jeziku ili etnolektu), kao i samostalno izražavanje misli.
Dela
- Sytuacja językowa na Kaszubach a problem kształcenia dzieci, 1992, referat iz 1988 g.
- Problemy kształcenia dzieci kaszubskich, 1992.
- Językowe i edukacyjne problemy na Kaszubach w świetle socjolingwistyki, 1992.
- Socjolingwistyczna analiza problemów językowych i edukacyjnych w zbiorowościach regionalnych, 1993.
- Nowe badania nad dwujęzycznością, 1995.
- Język wspólnoty etnicznej jako źródło dożsamości kulturowej dziecka, 1995.
- O sytuacji językowej dzieci kaszubskich (aspekty socjolingwistyczne problemu, 1997.
- Cenić kulturową tożsamość, 1998.
- Sytuacja edukacyjna w warunkach dwujęzyczności i dyglosy (rozważania teoretyczne z aneksem empirycznym), 1999.
- Rola dziadków w między generacyjnej transmisji języka i dziedzictwa kulturowego na Kaszubach (socjolingwistyczne ujęcie problemu), 2003.
- Techniki freinetowskie we wspomaganiu rozwoju językowego dziecka posługującego się etnojęzykiem lub kodem ograniczonym, 2006.
