Franćišek Gruča
Leksykon biograficzny środowiska kaszubskiego • Kashubian biographical lexicon
Pisac članka: Dušan-Vladislav Pažđerski
Franćišek Gruča (Franciszek Grucza, 1911-1993), kašupski sveštenik, pisac, prevodilac Četvorojevanđelja na kašupski jezik, član književne grupe tzv. Zžešenjaca.
Biografija
Rodio se u Pomječinjskoj Huti, u okolini gradića Kartuzi (središnja Kašupska Zemlja), gimnaziju završava u Vejherovu 1934. godine, a teološke studije u Pelplinu 1939. Za vreme drugog svetskog rata postaje član tajne kašupske partizanske organizacije „Pomorjanski grifon” i njihov kapelan. Godine 1944. ga Nemci hapse u zatvaraju u koncentracioni logor Štuthof, odakle uspeva da pobegne 1945. Od 1946. do penzije je bio župnik u gradu Sopotu, a zahvaljujući njegovom angažovanju došlo je do krunisanja Šanovske Bogorodice na Kašupsku Kraljicu, što za Kašube predstavlja važan simbolični religijski događaj i obnavlja kult šanovskog svetilišta među Kašubima. Tom prilikom je Gruča napisao uspelu religijsku himnu. Prvi je održao službu na kašupskom jeziku 1983. godine, u selu Vigoda Lončinjska, na osnovu sopstvenih prevoda Biblije, a od tog vremena se, kao penzioner, više angažuje u kašupskom pokretu i predstavlja inspiraciju mlađim generacijama Kašuba, koji su osnovali i uređivali važan časopis „Domovina” („Tatczëzna”), nacionalnog profila. Kao pisac debituje 1935. godine u časopisu „Kašupski savez” („Zrzesz Kaszëbskô”), a kasnije piše scenska dela, na društvene i religijske teme. U svojoj himni-zahvalnici šanovskoj Bogorodici, Gruča opisuje njene vrline u kontekstu kašupskog krajolika. Moli je da se založi po pitanju zaštite kašupskih običaja i jezika. Kao dramaturg, u svom jedinom sačuvanom dramskom delu O Božiću, za vreme rata (Na Gwjôzdkã we wojnje), autor takođe propagira kašupske sadržaje koje se tiču identiteta, ale koje imaju univerzalne vrednosti. I pored dramatičnih okolnosti, drama se završava optimistički i daje nadu za aktivan kulturni razvoj, ukoliko se Kašubi budu držali svojih narodnih običaja. Najznačajnije i, može se reći, životno delo Gručino je njegov prevod Četvorojevanđelja, koje izlazi nekoliko godina pred njegovu smrt.
Najznačajnija dela: novela Praznik mrtvih, drama Putovanje Čorlinjskog do Pucka, tragedija Kolera, pripovetka Na slavu, Uskršnja zvona, drama U gnezdu grifona, pripovetka Za večnu roratu…, pripovetka Ribarev sin, Pesma Šanovskoj Devici, Sveta Misa na kašupskom jeziku, Kašupska Biblija. Novi Testament. Četvorojevanđelje. Brojna njegova dela su ostala u rukopisima.
Značajna kontroverza je vezana za Gručin prevod Četvorojevanđelja na kašupski jezik. Godine 1993, nekoliko meseci pre njegove smrti, poznati kašubista i poznavalac biblistike i teologije, E. Breza (→) je dao veoma kritičnu analizu Gručinog prevoda, u najznačajnijem kašupskom časopisu „Pomeranija”. Kritika se odnosila kako na jezička pitanja (preciznost prevoda, jezička norma, leksika), tako i na teološka (nerazumevanje teološke problematike). Polemika koja je započeta i koja se kasnije razvila i trajala celu godinu dana, predstavljala je, u stvari, borbu dve koncepcije u stvaranju kašupske jezičke norme, a pre svega pravopisa. E. Breza, kao predstavnik i tvorac pravopisa (zajedno sa J. Trederom, →) najznačajnije kašupske organizacije – Kašupsko-pomorjanskog saveza (koji predstavlja neku vrstu kompromisa između različitih kašupskih sredina i dijalekata), kritički se odnosi prema radikalnoj jezičkoj normi pripadnika pokreta tzv. Zžešenjaca i njihovih sledbenika (okupljenih oko časopisa „Domovina”, npr. E. Pričkovski, →, A. Jablonjski, →, P. Đekanovski, →, J. Elvart, →), a koji su se zalagali da se norma što je moguće više razlikuje od poljskog jezika, da se kašupski jezik diferencira u odnosu na poljski (makar i veštačkim putem), a leksika zasniva na kašupskim govorima koji se u najvećoj mogućoj meri razlikuju od poljskog jezika.
Izabrana dela
- Òltwók [F. Grucza], Svjęto wumarlich, „Zrzesz Kaszëbskô”, 2/1935, str. 11-12 (novo izd.: Swiãto ùmarłëch [y:] E. Pryczkowski, Kaszubski Kordecki. Życie i twórczość ks. prałata Franciszka Gruczy, Banino, 2013, str. 106-108) (pripovetka).
- F. Grucza, Vanoga Czorlińsciego do Pucka, 1935 (drama).
- F. Grucza, Cholera, 1936 (drama).
- Gòwit [F. Grucza], Òdpust, „Zrzesz Kaszëbskô”, 1/1936, str. 4, 8-9/1937, str. 3, 3 (novo izd.: Òdpust [y:] E. Pryczkowski, Kaszubski Kordecki. Życie i twórczość ks. prałata Franciszka Gruczy, Banino, 2013, str. 108-112) (pripovetka).
- Klënjocz [F. Grucza], Jastrovi zvone…, „Zrzesz Kaszëbskô”, 3-4/1937, str. 4-5, 4-5 (novo izd.: Jastrowé zwònë [y:] E. Pryczkowski, Kaszubski Kordecki. Życie i twórczość ks. prałata Franciszka Gruczy, Banino, 2013, str. 117-121) (pripovetka).
- Barnjim [F. Grucza], Òléwa, „Zrzesz Kaszëbskô”, 1-2/1937, str. 3-4, 1-2, 1/1938, str. 4-6 (novo izd.: Òléwa [y:] E. Pryczkowski, Kaszubski Kordecki. Życie i twórczość ks. prałata Franciszka Gruczy, Banino, 2013, str. 112-117) (pripovetka).
- F. Grucza, W gniezdze Gryfa, 1938 (drama).
- F. Grucza, Na vjeczni rorote, „Chëcz”, 9-10/1945, str. 2, 3-4, 2/1946, str. 3, 7/1946, str. 3. (novo izd.: Piesniô do Swiónowsczi Panienczi [y:] E. Pryczkowski, Kaszubski Kordecki. Życie i twórczość ks. prałata Franciszka Gruczy, Banino, 2013, str. 130) (pripovetka).
- F. Grucza, Pjesnjô do Swiónowskji Panjenkji, „Zrzesz Kaszëbskô”, 72/1947, str. 5 (novo izd.: Na wieczné rôrotë [y:] E. Pryczkowski, Kaszubski Kordecki. Życie i twórczość ks. prałata Franciszka Gruczy, Banino, 2013, str. 136-141) (pripovetka).
- Gòwit [F. Grucza], Rëbacczy syn, „Biuletyn Zrzeszenia Kaszubsko-Pomorskiego” 3-4/1965, str. 30-34, 43-45 (novo izd.: Rëbacczi syn [y:] E. Pryczkowski, Kaszubski Kordecki. Życie i twórczość ks. prałata Franciszka Gruczy, Banino, 2013, str. 141-145) (pripovetka).
- F. Grucza, Mszô Swjętô w jęzëku kaszëbsczim, 1985.
- Kaszëbskô Biblëjô. Nowi Testament. IV Ewanjelje, tł. F. Grucza, Poznań, 1991-1992.
Literatura
- F. Marszałkowski, Biôtczi i ùkôzci?, Kartuzë, 1964.?
- Franciszek Grucza, [y:] F. Neureiter, Historia literatury kaszubskiej. Próba zarysu, tł. M. Boduszyńska-Borowikowa, Gdańsk, 1982, str. 193-197.
- E. Breza, Ewangelie po kaszubsku [F. Gruczy], „Pomerania”, 2/238/1993, str. 30-34.
- E. Breza, Opinii o przekładzie Ewangelii na kaszubski odwołać nie mogę. (Odpowiedź panom Eugeniuszowi Pryczkowskiemu, Arturowi Jabłońskiemu i dr. Marianowi Jelińskiemu) [w związku z tł. F. Gruczy], „Pomerania”, 10/246/1993, str. 27-30.
- A. Jabłoński, E. Pryczkowski, Gorzko wobec recenzji prof. Brezy [tłumaczenia F. Gruczy], „Pomerania”, 7-8/243-244/1993, str. 47-49.
- M. Jeliński, Recenzent nie szczędził krytycznych uwag [na temat tł. F. Gruczy], „Pomerania”, 7-8/243-244/1993, str. 49.
- A. Majewicz, Kaszubska Biblia [w tł. F. Gruczy], „Pomerania”, 11/247/1993, str. 31.
- J. Treder, O słowniczku i uwagach, o wymowie i pisowni w tłumaczeniu Ewangelii ks. F. Gruczy, „Pomerania”, 11/247/1993, str. 32.
- Grucza Franciszek, [y:] T. Bolduan, Nowy bedeker kaszubski, Gdańsk, 1997, str. 102-103.
- T. Bach, Grucza Franciszek, [y:] Słownik biograficzny Pomorza Nadwiślańskiego. Suplement I, red. Z. Nowak, Gdańsk, 1998, str. 106-107.
- Język przekładu Gruczy, [y:] J. Treder, Historia kaszubsczyzny literackiej. Studia, Gdańsk, 2005, str. 279-284.
- E. Pryczkowski, Kaszubski Kordecki. Życie i twórczość ks. prałata Franciszka Gruczy, Banino, 2013.
- F. Grucza, [y:] D. Kalinowski, A. Kuik-Kalinowska, Literatura kaszubska. Kaszëbskô lëteratura, Gduńsk-Gdańsk, 2017, str. 162-167.
- Franciszek Grucza, [y:] Z Kaszub do Austrii. Korespondencja literatów kaszubskich do Ferdinanda Neureitera, oprac. A. Kuik-Kalinowska, Gdańsk-Słupsk, 2017, str. 104-111.
