Klemens Derc
Leksykon biograficzny środowiska kaszubskiego • Kashubian biographical lexicon
Pisac članka: Dušan-Vladislav Pažđerski
Klemens Derc (Klemens Derc, 1900-1978), kašupski pesnik, organizator pozorišnog života, učitelj.
Biografija
Rodio se u Gnježdževu, u Puckom srezu (severna Kašupska Zemlja). Osnovnu školu završava u rodnom selu. Izbijanje 1. svetskog rata 1914. mu onemogućava dalje školovanje, a 1918. je regrutovan u prusku vojsku. U periodu 1921-1922. završava nastavnički kurs u Gruđondzu (kujavsko-pomorjanski kraj), a zatim 1923. kurs za upravnike i režisere narodnih pozorišta u Torunju. Od tada počinje njegova pozorišna karijera. Najpre je do 1928. upravljao Vojnim pozorištem u Torunju, a zatim i u kašupskim Hojnjicama. Te iste godine se zapošljava u Glavnoj upravi Saveza narodnih pozorišta u Varšavi. Godine 1932. se seli u Vloclavek (kujavsko-pomorjanski kraj), gde je do izbijanja 2. svetskog rata upravnik pozorišta. Posle rata radi kao učitelj u rodnom selu, a zatim u Vejherovu, gde je član redakcije obnovljenog „Kašupskog saveza” („Zrzesz Kaszëbskô”) i pokreće pozorišnu družinu pod nazivom „Kašupsko pozorište”, koja funkcioniše do 1958. godine. Godine 1956. učestvuje u osnivanju najznačajnije kašupske društvene organizacije Kašupsko-pomorjanskog saveza, gde je 1959-1969. upravnik Sekretarijata Glavnog odbora.
Svoje prvo delo, pesmu Kašupski marš, objavljuje 1920. godine na poljskom jeziku. Svoje stvaralaštvo na kašupskom jeziku je sakupio u rukopisnoj zbirci U kašupskom stilu, čiji su delovi kasnije bili objavljivani u „Biltenu Kašupsko-pomorjanskog saveza”. Zbirka sadrži humorističke priče u stihu, pesme koje govore o ljubavi i rodnoj grudi, u narodnom stilu, religijske pesme (kolede) i bajke. U rukopisu su ostale Šale gnježdževskih seljaka, vesela igra, tj. šolobulka u 5 slika za scenu, napisana na osnovu dela J. Patoka (→) i poeme F. Fenjikovskog (→). Dercovi tekstovi su objavljivani u antologijama: Izbor savremene kašupske poezije (Wybór współczesnej poezji kaszubskiej, 1967), Glasovi zemlje (Pogłosy ziemi, 1971), Kašupska antologija (Kaschubische Anthologie, 1973), Modra struna (Modra struna, 1973), U magli (Westrzód dôczi, 1977) itd.
Derc se ubraja u stvaraoce koji dele ideološke i umetničke premise kruga pisaca vejherovskog časopisa „Klëka”. Taj časopis je nastao 30. godina HH v, kao reakcija na postojanje kašupskog časopisâ koje izdaju, uređuju i finansiraju Nemci, a bili su namenjeni Kašubima (npr. „Prijatelj kašupskog naroda” - „Przyjaciel ludu kaszubskiego”), a ujedno kao antiteza delovanju kašupskih stvaralaca okupljenih oko prve, predratne serije „Kašupskog saveza” (stav da Kašubi predstavljaju narod, da Kašubi govore jezikom, a ne dijalektom poljskog jezika itd.). I jedne i druge je ujedinjavao antigermanizam, a svoje tekstove su objavljivali uz pomoć različitih pravopisa. Autore okupljenje oko časopisa „Klëka” (pored Derca - L. →Ropel, J. →Cejnova, J. Bjanga i P. →Šefka) je, za razliku od tzv. zžešenjaca, ujedinjavao takođe odnos prema poljskoj kulturi, koju su smatrali za nerazdvojni deo svoje sopstvene kulturne baštine. Poetsko stvaralaštvo Derca, kao i većine tzv. klekovaca, karakteriše marinistika, ljubav prema rodnoj zemlji, istorijska tematika i obredna tradicija, koja ističe kašupski region, religija, kao i ljubavna poezija. Prema A. Kuik-Kalinovskoj (→), Derc podvlači lepotu Kašupske Zemlje uz pomoć deminutiva i hipokoristika. Njegova poezija se karakteripe svojom lakom stilistikom, u stilu pastoralnih slika i narodnom ekspresijom, ritmom i muzikom. Derc je tvorac prelepih koleda, gde se posebno vidi njegova poetska veština. Za jednu od njih je gdinjski kompozitor A. Sutovski, komponovao muziku.
Derc je pored već spomenutih „Klëke” i kasnijeg „Kašupskog saveza”, sarađivao i sa časopisima „Kašupska Zemlja” („Kaszëbë”) i „Narodno pozorište” („Teatr Ludowy”).
Nosilac je brojnih nagrada: „Medalje 3. maja” (1925), „Krst za zasluge” (1929. i 1939), „Malteški oficirski krst” 2. klase (1934), medalja „Zaslužni kulturni radnik” (1964), povelja „Hiljadugodišnje Poljske” (1965), počasna povelja „Zaslužan za gdanjski kraj” (1966).
Dela
- K. Derc, Marsz kaszubski, „Gazeta Gdańska”, 1920.
- K. Derc, Na kaszëbsczi ôrt, [maszynopis], 1969.
- K. Derc, Figle gnieżdżewsczéch gburów. Ucesznô sztëka czylże szołobułka w 5 zdrzadniach do délów teatru, [maszynopis] (fragmenty: 1965-1970, „Biuletyn Zrzeszenia Kaszubsko-Pomorskiego”).
- K. Derc, Zdrzëta na Gryfa (Pomorańcë!), Żôle morscziëch piôsków, [y:] Modra struna. Antologia poezji kaszubskiej, Gdańsk, 1973, str. 145-147.
Literatura
- A. Bukowski, Regionalizm kaszubski. Ruch naukowy, literacki i kulturalny. Zarys monografii historycznej, Poznań, 1950, str. 301.
- Klemens Derc, [y:] Modra struna. Antologia poezji kaszubskiej, [przygotował zespół], Gdańsk, 1973, str. 315.
- Klemens Derc, [y:] F. Neureiter, Historia literatury kaszubskiej. Próba zarysu, tł. M. Boduszyńska-Borowikowa, Gdańsk, 1982, str. 210-213.
- Klemens Derc, [y:] J. Drzeżdżon, Współczesna literatura kaszubska 1945-1980, Warszawa, 1986, str. 195-196.
- Klemes Derc, [y:] A. Jabłoński, Wędrówki po Kaszubach. Od Gdyni po Hel. Opowieści o miejscach i ludziach, Gdynia, 1998, str. 167.
- Klémens Derc (1900-1977), [y:] Dzëczé gãsë. Antologiô kaszëbsczi pòezji (do 1990 r.), przër. R. Drzéżdżón, G. J. Schramke, Gdiniô, 2004. str. 224.
- A. Kuik-Kalinowska, Patriotyczne przesłanie niesione wierszem, [y:] J. Ceynowa, L. Roppel, K. Derc, J. Bianga, P. Szefka, F. Schroeder, Poezja twórców z kręgu „Klëki”, oprac. H. Makurat, Gdańsk, 2015, str. XXXIII-XLVII, LX-LXIII.
- K. Derc, [y:] D. Kalinowski, A. Kuik-Kalinowska, Literatura kaszubska. Kaszëbskô lëteratura, Gduńsk-Gdańsk, 2017, str. 178-181.
