Dejan Ajdačić

Izvor: Расткопедија
Idi na: navigaciju, pretragu

Šablon:Naučnik

Dejan Ajdačić (Beograd, 22. januar 1959) je srpski filolog, folklorista, etnolingvista, teoretičar književnosti, prevodilac i urednik.

Biografija

Dejan Ajdačić rođen je u Beogradu 22. januara 1959. godine. Odrastao je u Beogradu, u porodici fizikohemičara Nadežde i Vladimira Ajdačića. Završio je osnovnu školu „Drinka Pavlović“, Petu beogradsku gimnaziju i Srednju muzičku školu „Stanković“ (violinu).

Diplomirao je na Filološkom fakultetu u Beogradu (Grupa za jugoslovenske i opštu književnost) radom Boje u narodnoj poeziji.[1]

Magistarsku tezu Poimanje ljubavi i lepote u pesništvu dubrovačke renesanse odbranio je 1986. godine. Doktorsku disertaciju Svet demona u književnosti srpskog romantizma odbranio je 2000.[2]

Rad u Beogradu

Radio je 1986. i 1987. godine u Vukovoj zadužbini kao prvi zaposleni nakon njenog osnivanja, a od 1988. do 2002. u Odeljenju za narodnu književnost Univerzitetske biblioteke u Beogradu — u Domu Vojislava M. Jovanovića.[1] U kući legatora, pisca i folkloriste je obrađivao biblioteku darodavca i njegovu zaostavštinu, organizovao je razgovore i promocije o narodnoj kulturi i skup „Magijsko i estetsko u folkloru balkanskih Slovena“ (1993) te razgovore srpskih autora o biljkama, hrani i svadbi za godišnjak „Kodovi slovenskih kultura“. Sa Ilijom Nikolićem je priredio knjigu Vojislava M. Jovanovića Zbornik radova o narodnoj književnosti,[3] a sa Milankom Todić i kolegama otkrio njegov rad kao fotografa amatera.

Od 2002. do jeseni 2003. godine, kao vršilac dužnosti upravnika Univerzitetske biblioteke, ugovorio je i otvorio Austrijsku biblioteku, pokrenuo niz izložbi u ciklusu „Mi i drugi“ (o vezama Srba sa Mađarima, Bugarima, Arapima, Nemcima), cikluse „Velikani beogradskog univerziteta“, „Internet i društvo“, inicirao razgovore o rekonstrukciji unutrašnjih prostora biblioteke i sudelovao u realizaciji TEMPUS projekta.[4]

Rad u Kijevu

Od 2003. godine živi u Kijevu, gde radi na katedri slovenske filologije Instituta filologije Kijevskog nacionalnog univerziteta „Taras Ševčenko“ kao lektor iz Srbije.[1] Kao docent (do 2013) i profesor (od 2013) predaje srpski jezik i književnost i niz slavističkih predmeta. Osnovao je, uređivao i uređuje Ukrajinsko srpski zbornik Ukras (2006), učestvovao je u izradi bibliografije ukrajinskih prevoda i izučavanja srpskog folklora i književnosti (2005) i priredio antologiju Novija srpska drama (2006). Povezivanjem srpskih autora i institucija sa ukrajinskim izdavačima je doprineo pojavi niza prevoda, studija i izložbi. U Institutu filologije u Kijevu je organizovao dva okrugla stola mladih ukrajinskih srbista u (2006. i 2009.), skupove „Srpski književnik Dragoslav Mihailović” (24. aprila 2008.), „Slovenska fantastika“ (11–12. maja 2012, 24. oktobra 2014) i razgovore autora godišnjaka Ukras.[5] Učestvovao je u povezivanju Harkovskog univerziteta i Univerziteta u Beogradu i pripremi dva skupa harkovskog Centra za bugaristička i balkanistička istraživanja.

Rad u Lođu

Od decembra 2016. do decembra 2018. predavao je na Katedri slovenske filologije Filološkog fakulteta Univerziteta u Lođu. Kao gost profesor u tom periodu je predavao i na slavistici Gdanjskog univerziteta. Konferenciju mladih poljskih srbista organizovao je 15. marta 2018. Radovi sa ovog skupa su objavljeni u zborniku.

Konferencije i projekti

Učestvovao je na brojnim konferencijama i skupovima u Srbiji, Hrvatskoj, Makedoniji, Bugarskoj, Belorusiji, Ukrajini, Rusiji, Poljskoj, Slovačkoj, Sloveniji, Austriji i Italiji i na šest kongresa slavista (1993, 1998, 2003, 2008, 2013, 2018).[1] Bio je saradnik u projektima Ministarstva nauke Republike Srbije „Uporedna istraživanja srpske književnosti (u evropskom kontekstu)“ (2006–2010, № 148018, rukovodilac Bojan Jović) u Institutu za književnost i umetnost u Beogradu i projektu „Narodna kultura Srba između Istoka i Zapada“ (2011–2016, № 177022, rukovodilac Ljubinko Radenković) u Balkanološkom institutu SANU. Učestvovao je u međunarodnom projektu „Vrednosti Slovena i njihovih suseda“ EUROJOS (2009–2015) kojim je rukovodio Ježi Bartminjski.[5]

Radovi

Dejan Ajdačić je napisao sa Ivanom Srdanovićem kratke priče, objavljene u Beogradu 1988. godine, a pesmu „Začetnica čoveka“ objavio je u časopisu „Znak“ Filološkog fakulteta 1983. godine. Prvi folkloristički rad objavio je 1983. godine, a intenzivnije počinje da objavljuje od 1990. godine. Objavio je stotinak radova o folkloru balkanskih Slovena, srpskoj i slovenskim književnostima (na srpskom, engleskom, italijanskom, bugarskom, poljskom, ukrajinskom i ruskom jeziku).[6] Objavljivao je prevode sa ruskog, ukrajinskog, bugarskog i italijanskog jezika. Do januara 2019. objavio je 276 priloga — studija, prikaza i bibliografija. Neki tekstovi su objavljivani u nekoliko izdanja i na više jezika. Teme autorskih radova uklapaju se u zbornike i godišnjake koje uređuje, oko trećina radova predstavlja izlaganja predstavljena na naučnim skupovima.

Urednik i izdavač

Kao student, Dejan Ajdačić je bio član redakcije časopisa Znak 1983, a potom lista Književna reč 1995. godine. Osnivač je i glavni urednik časopisa Kodovi slovenskih kultura (od 1996) koji objavljuje priloge iz folkloristike i etnolingvistike, i ukrajinsko-srpskog zbornika Ukras (od 2006).[1] Bio je urednik lista Književna reč (1995). Osnivač je i urednik Ukrajinsko–srpskog zbornika Ukras (od 2006. — 8 svezaka) na ukrajinskom jeziku. Od 1999. godine upravnik je elektronske biblioteke srpske kulture i kulturne mreže Projekat Rastko (sada na adresi www.rastko.rs) koju je osnovao dramaturg Zoran Stefanović, osnivač sajta Slovenska kapija. Priređivač je dvadesetak tematskih slavističkih zbornika (o erotici, antiutopijama, čudima, starozavetnim legendama, fantastici, telu, Tesli, Veneciji, Kijevu, vrednostima u jeziku i dr.) objavljivanih u Beogradu, Krakovu, Kijevu. Sastavljač je antologije savremene srpske drame na ukrajinskom Novіtnя serbsьka dramaturgія (2006) i zbornika radova Vojislava M. Jovanovića (1997, 2001), Novaka Kilibarde (tri knjige 1998, 2011), Mikole Rjabčuka (2003), Darka Suvina (2009), Pera Jakobsena (2010)[7] i Ježija Bartminjskog (2011). Član je uredničkih saveta, redakcija ili recenzent nekoliko časopisa u Bugarskoj, Poljskoj i Srbiji. Član je Komisije za etnolingvistiku pri Međunarodnom komitetu slavista. Član je komisije za folkloristiki MKS, a od 2018. godine i predsednik komisije.

Bibliografije

Autorske knjige

  • Izabrana dela, koautorski sa Ivanom Srdanovićem, Beograd, 1988.
  • Novak Kilibarda - naučnik, književnik, Bar, 2000.
  • Prilozi proučavanju folklora balkanskih Slovena, Beograd, 2004.
  • Korotkiй ukraїnsьko-serbsьkiй slovnik spolučuvanostі slіv. Navčalьniй slovnik, Kiїv, 2005,[koautor: Юlія Bіlonog]
  • Slavistička istraživanja, Beograd, 2007.
  • Futuroslavija. Studije o slovenskoj naučnoj fantastici, Beograd, 2008; 2009. (priredio: Zoran Stefanović)
  • Futuroslavія. Lіteraturoznavčі oglяdi pro futurofantastiku, Kiїv, 2010.
  • Slavіstičnі doslіdžennя: folьklorističnі, lіteraturoznavčі, movoznavčі, Kiїv, 2010.
  • Demoni і bogi u slov'яnsьkih lіteraturah, Kiїv, 2011.
  • Erotoslavija. Preobraženja Erosa u slovenskim književnostima, Beograd, 2013.
  • Erotoslavія: Peretvorennя Erosa u slov’яnsьkih lіteraturah, Kiїv, 2015.
  • Poredbena srpsko-ukrajinska frazeologija, koautorski sa Lidijom Nepop-Ajdačić, Beograd, 2015.
  • Porіvnяlьna serbsьko-ukraїnsьka frazeologія: Navčalьniй posіbnik, Kiїv, 2015. (koautor)
  • Perunoslavija. O paganskim bogovima u nepaganska vremena, Beograd, 2016.
  • Radovi Dejana Ajdačića: Anotirana bibliografija / Dejan Ajdačić , Vera Petrović, Beograd, 2016.
  • Polonistički mozaik, Kiїv, 2016.
  • SlovoSlavija Etnolingvistika i poredbena frazeologija, Beograd, 2017.
  • Srbistički mozaik: Književnost, Beograd, 2017.
  • SlovoSlavia. Studia z etnolingwistyki słowiańskiej, Łódź, 2018.

Priređeni zbornici

  • The Magical and Aesthetic in the Folklore of Balkan Slavs (1994)
  • Fotografije Vojislava M. Jovanovića (1997, sa Milankom Todić)
  • Kilibarda, Novak. Epska mjera istorije (1998)
  • Kilibarda, Novak. Usmena književnost pred čitaocem (1998)
  • Kilibarda, Novak. Usmena književnost u službi pisane (1998)
  • Antiutopije u slovenskim književnostima (1999)
  • Erotsko u folkloru Slovena (2000)
  • Čudo u slovenskim kulturama (2000)
  • Jovanović, Vojislav M. Zbornik radova o narodnoj književnosti (2001, sa Ilijom Nikolićem)
  • Rjabčuk, Mikola. Od Malorusije do Ukrajine (2003)
  • Novіtnя serbsьka dramaturgія (2006)
  • Apokryfy i legendy starotestamentowe Słowian południowych (2006, sa Georgijem Minčevim i Malgožatom Skovronek)
  • Slovenska naučna fantastika (2007, sa Bojanom Jovićem).
  • Suvin, Darko. Naučna fantastika, spoznaja, sloboda (2009)
  • O delu Dragoslava Mihailovića (2009, sa Zoranom Momčilovićem)
  • Jakobsen, Per. Južnoslovenske teme (2010, sa Persidom Lazarević Di Đakomo)
  • U čast Pera Jakobsena: Zbornik radova (2010, sa Persidom Lazarević Di Đakomo)
  • Venecija i slovenske književnosti : zbornik radova (2011, sa Persidom Lazarević Di Đakomo)
  • Bartminjski, Ježi. Jezik, slika, svet : etnolingvističke studije (2011)
  • Telo u slovenskoj futurofantastici (2011)
  • Ukraїnsьko-serbsьkiй zbіrnik: іstorія, kulьtura, mistectvo. Ukras, Kiїv, 6/2011.
  • Slov’яnsьka fantastika. Zbіrnik naukovih pracь / Nauk. redaktor D. Aйdačič, Kiїv, 2012.
  • Ciało w futurofantastyce słowiańskiej / Pod red. Dejana Ajdačicia i Wacława Waleckiego, Kraków, 2013. (Biblioteka Tradycji ; nr 123)
  • Kiїv і slov’яnsьkі lіteraturi : zbіrnik uporяdnik Deяn Aйdačič, Kiїv; Beograd, 2013.
  • Tesla kao lik u umetnosti, Beograd, 2014. (Albatros biblioteka ; knj. 169)
  • O vrednostima u srpskom jeziku: zbornik etnolingvističkih radova, Beograd. 2015.(Biblioteka Tematski zbornici ; knj. 1)
  • Slov’яnsьka fantastika. Zbіrnik naukovih pracь. Tom 2, Kiїv, 2015.
  • Srpska književnost u ukrajinskom LitAkcentu, Beograd. 2015. (Biblioteka Tematski zbornici ; knj. 2)
  • Serbsьka lіteratura HH st. Hrestomatія / Vibіr ta opracюvannя Deяna Aйdačiča, Alli Tatarenko, Kiїv, 2016.
  • Ukraїnsьko-serbsьkiй zbіrnik: іstorія, kulьtura, mistectvo. Ukras, Kiїv, Tempora, 7, 2012 (2016).
  • Ukraїnsьko-serbsьkiй zbіrnik: іstorія, kulьtura, mistectvo. Ukras, Kiїv, Tempora, 8, 2013 (2016).
  • Pro slov’яnsьku fantastiku na portalі LіtAkcent, Kiїv, 2016.
  • Serbsьka drama v naconalnomu ta evropeskomu іstoriko-lteraturnomu kontekstі / Ukladačі Aйdačič D, Bіlik V., Kiїv, 2016.
  • Juda iskariotski u slovenskim kulturama, Beograd, 2016.
  • Srbi i srpsko: zbornik radova, Beograd, 2016.
  • Zbіrnik molodih serbіstіv = Zbornik mladih srbista / Redaktor Deяn Aйdačič ; Movna redakcія Lesя Steblina. Tom 1, Kiїv, 2016.
  • Zbіrnik molodih serbіstіv = Zbornik mladih srbista / Redaktor Deяn Aйdačič. Tom 2, Kiїv, 2017.
  • Srpska književnost u ukrajinskom LitAkcentu 2. proš. izdanje, Kiїv; Beograd, 2017.
  • Leksykon aksjologiczny Słowian i ich sąsiadów pod redakcją Jerzego Bartmińskiego. 5 HONOR / Red. Petar Sotirov, Dejan Ajdačić, Lublin, 2017.
  • Savremena slovenska fantastika i popularna kultura // Književna istorija 2016, br. 160, 2016, s. 97–162, br. 161, 2017, s. 73–102.
  • Prace Młodych Polskich Serbistów - Radovi mladih poljskih srbista, Beograd, 2018.

Reference

Šablon:Reflist

Videti još

Spoljašnje veze

Šablon:Portal

  • ↑ 1,0 1,1 1,2 1,3 1,4 Šablon:Cite book
  • ↑ Šablon:Cite web
  • ↑ Šablon:Cite book
  • ↑ Šablon:Cite book
  • ↑ 5,0 5,1 Šablon:Cite book
  • ↑ Šablon:Cite book
  • ↑ Šablon:Cite book