Pjotr Đekanovski

Izvor: Расткопедија
Idi na: navigaciju, pretragu

Grb Kašuba, Izvor slike: Vikipedija KAŠUPSKI BIOGRAFSKI LEKSIKON

Leksykon biograficzny środowiska kaszubskiego • Kashubian biographical lexicon

Pisac članka: Dušan-Vladislav Pažđerski


Pjotr Đekanovski (Piotr Dziekanowski, pseud. Jón Natrzecy, čit. Jun Natšeci, 1965), kašupski novinar, publicista, pisac, animator kulture i edukacije, popularizator kašupske kulture, pre svega svog rodnog kraja, okoline gradića Bitova, gde se rodio i gde je proveo većinu svog života. P. Đekanovski, Izvor slike: gp24.pl

Biografija

Rodio se u gradiću Bitovu (zapad Kašupske Zemlje), gde je završio osnovnu (1980) i srednju (1984) školu, a geologiju i geomorfologiju na Gdanjskom univerzitetu (1989). U periodu 1989-1991. je radio u seoskoj školi, kada je od 1990. do 1991. bio u redakciji značajnog kašupskog glasila „Domovina” („Tatczëzna”, zajedno sa: J. →Elvartom, V. Etmanjskim, E. →Pričkovskim, M. Šmitkom, D. →Šimikovskim i A. →Jablonjskim), a kasnije je svoju karijeru nastavio u lokalnim glasilima (gde radi do danas), najpre u „Bitovskoj gazeti” (1991), a potom u „Bitovskom kuriru” („Kurier Bytowski”, 1992. do danas), čiji je suosnivač i glavni urednik. Kašubogonija, Izvor slike: kaszubi.pl

Član je najznačajnije kašupske organizacije – Kašupsko-pomorjanskog saveza – od 1987. godine. Aktivan je u kašupskom pokretu: organizator je nekoliko izdanja radionice za kreativno pisanje kašupskih autora (i novinara) na kašupskom jeziku (2011), moderator književnih promocija u organizaciji Zapadnokašupskog muzeja iz Bitova (od 2017), a nekoliko godina je predavao na Pomorjanskoj akademiji iz Slupska, na poslediplomskim studijama za nastavnike kašupskog jezika, predmet – Animacija literarnog života u Kašupskoj Zemlji (????). Inicijator je i organizator konkursa (kao predstavnik „Bitovskog kurira”) za naučno-fantastičnu pripovetku na kašupskom jeziku (2007, 2008). Đekanovski povremeno sarađuje sa Radio Gdanjskom – programima na kašupskom jeziku, kao i sa najznačajnijim kašupskim časopisom – mesečnikom „Pomeranija” (objavljujući uglavnom reportaže), u kome je ujedno i predsednik redakcijskog kolegijuma (od 2016. do danas). Đekanovski je koautor udžbenika kašupskog jezika Bitovski kraj (2013, deo posvećen geografiji regiona). Strip Čaj, Izvor slike: kaszubi.pl

Najznačajnije je književno stvaralaštvo Đekanovskog koje objavljuje pod pseudonimom. Iz privatnih razgovora sa autorom (velikim poštovaocem Srbije i srpske kulture), stiče se utisak da on konsekventno realizuje svoj privatni projekat, koji ima za cilj da kašupskoj kulturi i književnosti da dela iz različitih oblasti žanrovske književnosti, pa tako piše scenarije, prevodi i objavljuje stripove, krimi- i naučno-fantastične romane, koji dobijaju solidne recenzije ne uvek naklonjenih i često nekašupskih kritičara. Prvi u nizu je naučno-fantastični roman Pronađeno u Bitovu (2008); zatim scenario za istorijski strip Švjecovsko štene (2010); krimi-roman Tmuša (2011); foto-strip Čaj (2012); humoristička naučno-fantastična novela Kašubogonija (2014), na osnovu koga je 2017. napravljen uspešni audio-igrokaz, po scenariju J. Šredera (→). U želji da populariše kašupski jezik (među mladima), Đekanovski takođe prevodi dva stripa i učestvuje u njihovom izdavanju: Letovanje u raju B. Kosmovske i R. Kuharskog (2014, delo posvećeno Kašupskoj Zemlji kao turističkoj atrakciji) i Akademija blatnih kornjača R. Kuharskog i M. Novotnjika (2015).

Taj naizgled neveliki opus, Đekanovski gradi promišljeno i oko dve ideje: da obogati i učini kašupsku književnost žanrovski što raznovrsnijom i da unutar nje podvuče pripadnost kašupskom regionu iz koga potiče – Bitovu i okolini (zapadnoj Kašupskoj Zemlji). Đ. je u tolikoj meri „bitovocentričan”, da bi se njegovo stvaralaštvo moglo (šaljivo?) nazvati i „bitovološkim”, jer na sve načine pokušava da nam približi karakteristike svog rodnog kraja i njegovih stanovnika. Njegov prvi roman Pronađeno u Bitovu, ironično, Kašube i njihov jezik stavlja u centar celog svemira. To je metafora koja podvlači da je kaš. kultura za današnje kaš. delatnike u centru njihovog stvaralačkog i društvenog kosmosa i da se za njih sve što je najvažnije odvija u tom njihovom malom svetu („Govori srpski da te ceo svet razume”). Spomenutoj univerzalističkoj viziji se suprotstavlja realna slika dela Kašupske Zemlje iz koje potiče autor i koja predstavlja provinciju i u kosmičkim razmerama, na koju su oni beskrajno ponosni. Autor podvlači ideologiju „slou” („slou fud”, „slou living”), kojoj su svakodnevno „izloženi” stanovnici Bitova i okoline, iako ih možda, zbog svega toga, zaobilaze neki od glavnih tokova kosmičke civilizacije. Roman, u suštini, predstavlja hvalospev provinciji, na kojoj žive sami Kašubi, ali i, unutar Kašupske Zemlje, stanovnici bitovskog kraja. Istovremeno, autor uspeva da prokrijumčari i neke interesantne istorijske informacije o njegovoj rodnoj grudi, što daje posebnu sočnost romanu. U svom prvom stripskom scenariju Švjecovsko štene, Đ. pokušava da oslika (preplićući imaginarnu sa stvarnom istorijom), pagansku sliku Kašupske Zemlje i svog rodnog kraja, opisujući epizodu otimanja i oslobađanja sina lokalnog velmože iz roda Švjenca. U kratkom romanu Tmuša, zaplet skoncentrisan oko zagonentne smrti, autor prezentuje u kratkim odlomcima koje ređa u sedam poglavlja. Delo se dobro čita, drži pažnju, iznenađuje, a, prema rečima D. Kalinovskog (→), ne otkriva svoje literarne uzore. Veliku vrednost čine baš opisi lokalne kašupske sredine i pokazuju da se dobra krimi-priča može zasnovati i na nepoznatoj provinciji, koju autor uverljivo i zanimljivo oslikava, ne izbegavajući da dâ psihološki profil njenih stanovnika, koji nije uvek za pohvalu. Sledeći strip - Čaj - za koji Đekanovski piše scenario se odvija u današnje vreme, ali je isprepleten mešavinom halucinacija, izazvanih čajem iz naslova i, realnog života, što predstavlja platno na kome autor ima priliku da pokaže slike, u vizijama svojih junaka, inspirisane kašupskom mitologijom. U svojoj noveli Kašubogonija, koja na momente čitaoca, svojom imaginarnim stilom i duhom, podseća na lemovsko pero, Đekanovski dajući svoju „viziju” kašupske „etnogeneze”, još jednom koristi priliku da Bitovo postavi u centar zbivanja, fabularnog sveta i kosmosa. Lakim perom, humoristički, opisuje svoje zemljake i njihove vrline i mêne, duhovito se smejući na njihov (i svoj?) račun.

Najznačajnija dela

  • J. Natrzecy, Nalazłé w Bëtowie, Bëtowò, 2008 (roman).
  • R. Kucharski, J. Natrzecy, Szczeniã Swiąców, Bytów, [2010] (strip).
  • J. Natrzecy, Kòmùda, Bëtowò, 2011 (roman).
  • J. Natrzecy, K. Rolbiecki, Arbata, Bëtowò, 2012 (strip).
  • A. Mohr, P. Dziekanowski?, Bëtowskô zemia. Ùczbòwnik, Bëtowò, 2013 (udžbenik kaš. jezika).
  • B. Kòsmowska, R. Kùcharsczi, Wakacje w Raju, [Bytów, 2013], tł. na kasz. i konsultacje P. Dziekanowski (strip).
  • J. Natrzecy, Kaszébògònia, Bëtowò, 2014 (novela).
  • M. Nowotnik, R. Kucharski, Akademiô Błotowëch Żółwiów, tł. na kasz. P. Dziekanowski, Bytów, 2015 (strip).

Literatura

  • D. Kalinowski, Raptularz kaszubski, Gdańsk, 2014, str. 77-81, 147-156.
  • Piotr Dziekanowski, [y:] S. Janke, M. Tamkun, Poczet pisarzy kaszubskich, Wejherowo, 2016, str. 91.
  • D. Kalinowski, Sylwa kaszubskie, Słupsk-Gdańsk, 2017, str. 97-101.
  • P. Dziekanowski, [y:] D. Kalinowski, A. Kuik-Kalinowska, Literatura kaszubska. Rekonesans. Kaszëbskô lëteratura. Wëzdrzënë, Gduńsk-Gdańsk, 2017, str. 326-327.
  • A. Majkòwskô, D. Majkòwsczi, Ò tatczëznie bez napãpùżeniô. Bëtowò i òkòlé w proze Jana Natrzecégò, „Biuletin Radzëznë Kaszëbsczégò Jãzëka. Biuletyn Rady Języka Kaszubskiego”, 12/2018, 102-115.

Preporučeni linkovi