Pjotr Đekanovski

Izvor: Расткопедија
Izmena od 15:06, 22. februar 2020.; DVPazdjerski (razgovor | doprinosi) (→‎Најзначајнија дела)

Idi na: navigaciju, pretragu

Grb Kašuba, Izvor slike: Vikipedija KAŠUPSKI BIOGRAFSKI LEKSIKON

Leksykon biograficzny środowiska kaszubskiego • Kashubian biographical lexicon

Pisac članka: Dušan-Vladislav Pažđerski


Pjotr Đekanovski (Piotr Dziekanowski, pseud. Jón Natrzecy, čit. Jun Natšeci, 1965), kašupski novinar, publicista, pisac, animator kulture i edukacije, popularizator kašupske kulture, pre svega svog rodnog kraja, okoline gradića Bitova, gde se rodio i gde je proveo većinu svog života.

Biografija

Rodio se u gradiću Bitovu (zapad Kašupske Zemlje), gde je završio osnovnu (1980) i srednju (1984) školu, a geologiju i geomorfologiju na Gdanjskom univerzitetu (1989). U periodu 1989-1991. je radio u seoskoj školi, kada je od 1990. do 1991. bio u redakciji značajnog kašupskog glasila „Domovina” („Tatczëzna”, zajedno sa: J. →Elvartom, V. Etmanjskim, E. →Pričkovskim, M. Šmitkom, D. →Šimikovskim i A. →Jablonjskim), a kasnije je svoju karijeru nastavio u lokalnim glasilima (gde radi do danas), najpre u „Bitovskoj gazeti” (1991), a potom u „Bitovskom kuriru” („Kurier Bytowski”, 1992. do danas), čiji je suosnivač i glavni urednik.


Član je najznačajnije kašupske organizacije – Kašupsko-pomorjanskog saveza – od 1987. godine. Aktivan je u kašupskom pokretu: organizator je nekoliko izdanja radionice za kreativno pisanje kašupskih autora (i novinara) na kašupskom jeziku (2011), moderator književnih promocija u organizaciji Zapadnokašupskog muzeja iz Bitova (od 2017), a nekoliko godina je predavao na Pomorjanskoj akademiji iz Slupska, na poslediplomskim studijama za nastavnike kašupskog jezika, predmet – Animacija literarnog života u Kašupskoj Zemlji (????). Inicijator je i organizator konkursa (kao predstavnik „Bitovskog kurira”) za naučno-fantastičnu pripovetku na kašupskom jeziku (2007, 2008). Đekanovski povremeno sarađuje sa Radio Gdanjskom – programima na kašupskom jeziku, kao i sa najznačajnijim kašupskim časopisom – mesečnikom „Pomeranija” (objavljujući uglavnom reportaže), u kome je ujedno i predsednik redakcijskog kolegijuma (od 2016. do danas). Đekanovski je koautor udžbenika kašupskog jezika Bitovski kraj (2013, deo posvećen geografiji regiona).

Najznačajnije je književno stvaralaštvo Đekanovskog koje objavljuje pod pseudonimom. Iz privatnih razgovora sa autorom (velikim poštovaocem Srbije i srpske kulture), stiče se utisak da on konsekventno realizuje svoj privatni projekat, koji ima za cilj da kašupskoj kulturi i književnosti da dela iz različitih oblasti žanrovske književnosti, pa tako piše scenarije, prevodi i objavljuje stripove, krimi- i naučno-fantastične romane, koji dobijaju solidne recenzije ne uvek naklonjenih i često nekašupskih kritičara. Prvi u nizu je naučno-fantastični roman Pronađeno u Bitovu (2008); zatim scenario za istorijski strip Švjecovsko štene (2010); krimi-roman Tmuša (2011); foto-strip Čaj (2012); humoristička naučno-fantastična novela Kašubogonija (2014), na osnovu koga je 2017. napravljen uspešni audio-igrokaz, po scenariju J. Šredera (→). U želji da populariše kašupski jezik (među mladima), Đekanovski takođe prevodi dva stripa i učestvuje u njihovom izdavanju: Letovanje u raju B. Kosmovske i R. Kuharskog (2014, delo posvećeno Kašupskoj Zemlji kao turističkoj atrakciji) i Akademija blatnih kornjača R. Kuharskog i M. Novotnjika (2015).

Taj naizgled neveliki opus, Đekanovski gradi promišljeno i oko dve ideje: da obogati i učini kašupsku književnost žanrovski što raznovrsnijom i da unutar nje podvuče pripadnost kašupskom regionu iz koga potiče – Bitovu i okolini (zapadnoj Kašupskoj Zemlji). Đ. je u tolikoj meri „bitovocentričan”, da bi se njegovo stvaralaštvo moglo (šaljivo?) nazvati i „bitovološkim”, jer na sve načine pokušava da nam približi karakteristike svog rodnog kraja i njegovih stanovnika. Njegov prvi roman Pronađeno u Bitovu, ironično, Kašube i njihov jezik stavlja u centar celog svemira. To je metafora koja podvlači da je kaš. kultura za današnje kaš. delatnike u centru njihovog stvaralačkog i društvenog kosmosa i da se za njih sve što je najvažnije odvija u tom njihovom malom svetu („Govori srpski da te ceo svet razume”). Spomenutoj univerzalističkoj viziji se suprotstavlja realna slika dela Kašupske Zemlje iz koje potiče autor i koja predstavlja provinciju i u kosmičkim razmerama, na koju su oni beskrajno ponosni. Autor podvlači ideologiju „slou” („slou fud”, „slou living”), kojoj su svakodnevno „izloženi” stanovnici Bitova i okoline, iako ih možda, zbog svega toga, zaobilaze neki od glavnih tokova kosmičke civilizacije. Roman, u suštini, predstavlja hvalospev provinciji, na kojoj žive sami Kašubi, ali i, unutar Kašupske Zemlje, stanovnici bitovskog kraja. Istovremeno, autor uspeva da prokrijumčari i neke interesantne istorijske informacije o njegovoj rodnoj grudi, što daje posebnu sočnost romanu. U svom prvom stripskom scenariju Švjecovsko štene, Đ. pokušava da oslika (preplićući imaginarnu sa stvarnom istorijom), pagansku sliku Kašupske Zemlje i svog rodnog kraja, opisujući epizodu otimanja i oslobađanja sina lokalnog velmože iz roda Švjenca. U kratkom romanu Tmuša, zaplet skoncentrisan oko zagonentne smrti, autor prezentuje u kratkim odlomcima koje ređa u sedam poglavlja. Delo se dobro čita, drži pažnju, iznenađuje, a, prema rečima D. Kalinovskog (→), ne otkriva svoje literarne uzore. Veliku vrednost čine baš opisi lokalne kašupske sredine i pokazuju da se dobra krimi-priča može zasnovati i na nepoznatoj provinciji, koju autor uverljivo i zanimljivo oslikava, ne izbegavajući da dâ psihološki profil njenih stanovnika, koji nije uvek za pohvalu. Sledeći strip - Čaj - za koji Đekanovski piše scenario se odvija u današnje vreme, ali je isprepleten mešavinom halucinacija, izazvanih čajem iz naslova i, realnog života, što predstavlja platno na kome autor ima priliku da pokaže slike, u vizijama svojih junaka, inspirisane kašupskom mitologijom. U svojoj noveli Kašubogonija, koja na momente čitaoca, svojom imaginarnim stilom i duhom, podseća na lemovsko pero, Đekanovski dajući svoju „viziju” kašupske „etnogeneze”, još jednom koristi priliku da Bitovo postavi u centar zbivanja, fabularnog sveta i kosmosa. Lakim perom, humoristički, opisuje svoje zemljake i njihove vrline i mêne, duhovito se smejući na njihov (i svoj?) račun.

Najznačajnija dela

  • J. Natrzecy, Nalazłé w Bëtowie, Bëtowò, 2008.
  • R. Kucharski, J. Natrzecy, Szczeniã Swiąców, Bytów, 2010.
  • J. Natrzecy, Kòmùda, Bëtowò, 2011.
  • J. Natrzecy, K. Rolbiecki, Arbata, Bëtowò, 2012.
  • Bëtowskô zemia. Ùczbòwnik, Bëtowò, 2013
  • J. Natrzecy, Kaszébògònia, 2014.
  • Wakacje w Raju, 2014.
  • Akademiô Błotowëch Żółwiów, 2015.

Literatura

Preporučeni linkovi