Leh Bontkovski
Leksykon biograficzny środowiska kaszubskiego • Kashubian biographical lexicon
Pisac članka: Dušan-Vladislav Pažđerski
Leh Bontkovski (Lech Bądkowski, 1920-1984), polj. i pomorjanski društveni radnik, publicista i najznačajniji poljski pisac sa Pomorja. Ubrajan je među glavne ideologe kašupsko-pomorjanskog pokreta (iako nije bio poreklom Kašub), suosnivač je i inicijator nastanka najzačajnije kašupske organizacije – Kašupsko-pomorjanskog saveza i veoma značajnog Kluba mladih „Pomoranija”, koji je imao za zadatak da regrutuje mlade snage u kašupski pokret.
Biografija i značaj za Kašube i Pomorje
Rodio se u gradu Torunju, gde je završio klasičnu gimnaziju, pred izbijanje drugog svetskog rata. Za vreme rata aktivno učestvuje najpre u odbrani Poljske, 1939. godine, kada komanduje vodom pešadije. Dalje, deli sudbinu brojnih poljskih vojnika, koji su se borili širom Evrope i sveta. Posle sloma poljske armije, dospeva do Francuske, gde se priključuje poljskoj Samostalnoj brigadi podhalanskih strelaca, sa kojom kasnije učestvuje u tzv. Norveškoj kampanji. Istakao se, u okviru nje, u Bici za Narvik i zato dobio najznačajniji poljski vojni orden Virtuti militari (1941). Posle pada Francuske dospeva u Englesku, stupa u Poljsku ratnu mornaricu i dalje se bori na Antlantiku i u Sredozemnom moru. Posle rata, 1946. godine, završava anglističke studije u Kembridžu, a dalje obrazovanje stiče po povratku u Poljsku: 1946-1947. studira na Akademiji političkih nauka, 1949. završava Višu pomorsko-trgovačku školu u gradu Sopotu, a 1951. diplomira političke nauke na Pravnom fakultetu u Lođu. U periodu 1946-1953. je zaposlen u „Baltičkom dnevniku”, 1953-1954. u časopisu „Pomorski ribar”, nakratko kao umetnički direktor gdanjskog dečjeg pozorišta „Minijatura”, 1956-1957. zamenik urednika nedeljnika „Zemlja i more”, a 1981. je osnovao i bio glavni urednik nedeljnika „Samouprava”. U periodu 1946-1950. je bio član Baltičkog instituta, zatim Gdanjskog naučnog društva, od 1953. član Saveza poljskih pisaca, 1957-1966. predsednik njegove gdanjske filijale, a povremeno je i član uprave na nacionalnom nivou. Od 1979. je bio član poljskog PEN-kluba, a od 1981. član njegove uprave. Godine 1980. ulazi u predsedništvo štrajkačkog komiteta Gdanjskog brodogradilišta, gde je izabran za njegovom portparola; koautor je tzv. Gdanjskog sporazuma vlasti i štrajkača (na sporazumu je i njegov potpis), koji je doveo do osnivanja nezavisnog sindikata „Solidarnost”, a 10 godina kasnije i do propasti komunizma u Poljskoj.
Za vreme svog boravka u Velikoj Britaniji aktivno je delovao među vojnicima koji su bili poreklom sa Pomorja. U emigrantskim časopisima je objavljivao svoje publicističke članke. Propagirao je ideju tzv. Velikog Pomorja i dokazivao njegovo slovensko poreklo i potrebu da se celo, posle rata, pripoji Poljskoj, a propagandu u tom pravcu vrši i na engleskom jeziku. Inicirao je nastanak emigrantskog Pomorjanskog saveza u Velikoj Britaniji (1945), čiji je cilj bio realizacija njegovih ideja. Posle povratka u Poljsku je delovao, svojom publicistikom i književnošću, u pravcu ostvarivanja demokratskog društva u Poljskoj i, pre svega, jačanja regionalnog pomorjanskog i kašupskog pokreta. U okviru Kašupsko-pomorjanskog saveza je više godina bio član njegovih upravnih organa, gde je određivao programske pravce u praksi i brojnim člancima u časopisima „Kašebe”, „Pomeranija”, „Politika”, „Književni život”, „Pomorje”, „Život i misli”, „Primorski glas” itd. Iz njegovog pera su izašle književne publikacije (pripovetke, drame i romani), književno-istorijske, istorijski eseji, istorijske monografije itd.
Najznačajnija njegova dela su: programski članak Celo Pomorje; članak Pomorjansko pitanje; programsko-istorijski tekst Pomorjanska politička misao; debitantski socrealistički roman Kuter na obali; zbirka pripovedaka Gospodar na gradini i druge pripovetke; brošura – kulturno-sociološki pregled Slovinjci; drama Zlatni san; prir. i izdao Kašupske bajke F. Senđickog (→); prir. i izdao Legende Pomorja V. Lenge (→); drama Ne tako strašan sud; brošura Uvod u istoriju kašupske književnosti; roman Ulov nade, za koji dobija značajnu marinističku nagradu; drama Ukleta princeza; zbirka pripovedaka Bitka traje; lirski roman Pesma o ljubavnom vencu; prevod na poljski najznačajnijeg kaš. romana A. Majkovskog (→) Život i doživljaji Remusa; metaforična zbirka pripovedaka Legenda o pustinjaku; zbirka biografija Istorijat pomorjanskih kneževa; zbirka istorijskih eseja Obrnuto sidro; program kašupsko-pomorjanskog pokreta Kašupsko-pomorjanski putevi; ocena stanja poljskog društva Licem prema budućnosti; istorijska monografija Svetopelkov signet; zbirka eseja o najstarijim spomenicima pomorjanske pismenosti Zapisi iz olivskog skriptorijuma i dva toma od šest planiranih, istorijske serije romana o pomorjanskim kneževima iz 13. veka: Mladi knez i Oblaci.
Kao što se iz gornje liste vidi, stvaralaštvo Bontkovski je bogato i raznovrsno. Tokom svog života je napisao oko 1000 članaka i oko 30 knjiga i brošura, a bogato je i njegovo epistolarno stvaralaštvo (npr. korespondencija sa polj. piscima M Slomčinjskim, Z. Herbertom, Z. Kubikovskim, V. Šremovičem, glumcem i režiserom J. Golinjskim, kaš. A. Lajming, E. Puzdrovskim, J. Sampom, B. Sihtom, pesnikom Z. Šimanjskim itd.).
Svoje stvaralaštvo započinje već spomenutim člancima Celo Pomorje i Pomorjansko pitanje, dok u delu Pomorjanska politička misao pravi sintezu većine svojih dela pisanih u emigraciji i predstavlja ono sažeti istorijski pregled pomorjanske istorije i kašupskog pokreta, gde podvlači samostalnost pomorjanske političke misli. U svojoj, u književnom smislu, debitantskoj knjizi Kuter na obali daje sliku dramatične klasne borbe u staljinističko doba, u kontekstu kašupskih realija 50. godina 20. veka, gde autor „lovi” mrvice kašupskog regionalizma sa elementima kašupskog folklora i jezika. U zbirci pripovedaka Gospodar na gradini pomorjanska problematika zauzima centralno mesto među motivima, a autora interesuje psihika pomorjanske elite. U brošuri Slovinjci, svojevrsnom vodiču-reportaži o kašupskoj etničkoj zajednici Slovinjaca, u vreme najvećeg pritiska na njih od strane novopridošlih poljskih emigranata sa istoka, Bontkovski podvlačenjem slovinjeske problematike, pokušava da da svoj doprinos nepravednom odnosu prema zajednici Kašuba-protestanata, koje su novopridošlice tretirale neprijateljski i izjednačavale sa Nemcima. Drama Ne tako strašan sud predstavlja najambicioznije dramsko delo koje je Bontkovski napisao i koje je duboko uronjeno u kašupski folklor. Kroz priču o svađama i sporovima dve žene sa sela, Bontkovski pokazuje celu galeriju natprirodnih sila iz kašupske narodne tradicije, ukazujući na ljudsku sitničavost i ograničenost i žigošući ljubomoru i zavist. Brošura Uvod u istoriju kašupske književnosti, je svojevremeno izazvala veliku buru, iako nikada zvanično nije bila izdata kao knjiga, već kao skript za „unutrašnju upotrebu”, u okviru Kašupsko-pomorjanskog saveza. Ipak, reakcija partijskih struktura je bila snažna i negativna, jer Bontkovski kašupsku književnost predstavlja kao samosvojnu i nezavisnu i kritikuje brojne negativne pojave u tretiranju Kašuba, njihove pisane reči i stvaralaštva. Roman Ulov nade predstavlja savremenu realističku fabulu koja prati sudbinu kašupskih junaka čija istorija predstavlja zaplet društveno-političke pomorjanske stvarnosti, a paralelno sa njom se opisuje bajkovito-pesnički folklorni siže, baziran na prelepim pomorjanskim legendama, koji predstavlja filozofsko-svetonazorni komentar predstavljenih događaja. Drama Ukleta princeza predstavlja priču o požrtvovanosti i hrabrosti, u kontekstu elemenata narodne tradicije Pomorja. Roman Pesma o ljubavnom vencu, istorijsko-fantastično delo o ljubavi, inspirisano je srednjovekovnom književnošću, a akcija se odigrava na Istočnom (gdanjskom) Pomorju, ali zrači na celo slovensko Pomorje, sve do Danske.
Bontkovski je dobio veliki broj priznanja, npr. Krst ordena Virtuti militari V klase (1941), Krst Ordena Reda Poljskog preporoda (1965), najznačajniju nagrada za promovisanje kaš. kulture „Medalja Stolema” (1978), Pečat Svetopelka zlatne klase (1982) itd.
Kašupsko-pomorjanski savez 1986. godine osniva Nagradu Leha Bontkovskog za književno i eseističko stvaralaštvo, a osnovna škola u kašupskom selu Lužinu nosi njegovo ime.
Dela
- L. Bądkowski, Całe Pomorze, 1943 (članak), [y:]...
- L. Bądkowski, The Pomeranian Question, 1944, 1945 (članak), [y:]...
- L. Bądkowski, Pomorska myśl polityczna, 1945, 1990.
- L. Bądkkowski, Kuter na strądzie (roman), 1951.
- L. Bądkowski, Pan grodziska i inne opowiadania (zbirka pripovedaka), 1955.
- L. Bądkowski, Słowińcy (kulturno-sociološki uvod), 1956.
- L. Bądkowski, Złoty sen (drama), 1957.
- F. Sędzicki, Baśnie kaszubskie (priredio), 1957.
- W. Łęga, Legendy Pomorza (priredio), 1958.
- L. Bądkowski, Sąd nieostateczny, 1958.
- L. Bądkowski, Zarys historii literatury kaszubskiej, 1959.
- L. Bądkowski, Połów nadziei (roman), 1959.
- L. Bądkowski, Zaklęta królewianka (drama), 1959.
- L. Bądkowski, Bitwa trwa (zbirka pripovedaka), 1960-1977 (4 izdanja).
- L. Bądkowski, Pieśń o miłosnym wieńcu (roman), 1961.
- A. Majkowski, Życie i przygody Remusa (prevod romana), 1964.
- L. Bądkowski, Legenda o pustelniku (zbirka pripovedaka), 1974.
- L. Bądkowski, Poczet książąt pomorskich (zbirka biografija), 1974.
- L. Bądkowski, Odwrócona kotwica (zbirka istorijskih eseja), 1976.
- L. Bądkowski, Kaszubsko-pomorskie drogi (programski tekst), 1978, 1990.
- L. Bądkowski, Twarzą do przyszłości (sociološko-analitički tekst), 1980, 1990.
- L. Bądkowski, Sygnet Świętopełka (istorijska monografija), 1981.
- L. Bądkowski, Zapiski z oliwskiego scriptorium (istorijski eseji), 1981.
- L. Bądkowski, Młody książę (roman), 1980.
- L. Bądkowski, Chmury (roman), 1984.
